Fleta e punës për përdorimin e filmit në klasë
Worksheets
Filmi
Mur
Lënda
Shoqëria dhe Mjedisi
Përgatitur nga
Almir Miftari, SH. F. "Meto Bajraktari" Rečane
Autorska prava radnog lista pripadaju DokuFest-u.
Filmi
Lënda
Përgatitur nga
Autorska prava radnog lista pripadaju DokuFest-u.
Film prikazuje školu u kojoj zajedno pohađaju nastavu djeca srpske i albanske nacionalnosti, ali su odvojena zidom:
– ne druže se,
– rijetko komuniciraju,
– nastavnici takođe dijele podjele,
– školski objekat je u lošem stanju, što simbolično govori o zapostavljenosti i posljedicama sukoba.
—Solidarnost, saradnja i tranziciona pravda
—Društvene nauke
Stepen: II,
Razred: V;
◎ Odgovoran građanin;
◎ Efikasan komunikator;
◎ Kompetencije učenja i razmišljanja;
◎ Kritičko razmišljanje.
⦿ Prepoznaju šta su prepreke u odnosima među grupama (fizičke i psihološke);
⦿ Objasne kako sukobi i ratovi utiču na zajednički život nakon rata;
⦿ Uoče elemente tranzicione pravde kroz školski primjer (jednak pristup obrazovanju, prava djece, potreba za susretom i dijalogom);
⦿ Razvijaju empatiju i kritičko razmišljanje;
⦿ Predlože načine kako učenici i nastavnici mogu graditi povjerenje i saradnju.
Facilitirana projekcija zasniva se na ciklusu učenja. Filmska projekcija prati se diskusijom s publikom. Ovaj proces pomaže publici da film posmatra kritički, da reflektuje, da se angažuje posmatrajući lokalni problem u globalnom kontekstu i, na kraju, da preduzme odgovarajuće radnje koje mogu utjecati na društvene promjene. Ovaj vodič olakšava facilitaciju diskusije u učioničkom okruženju.
Pogledajte film. Publika gleda film kao grupa.
Reflektujte o filmu. Nakon projekcije, publika razmišlja o pogledanom filmu, dijeleći svoja mišljenja, osjećanja i reakcije. Ključno za ovaj pristup je prepoznavanje da svaki pojedinac ima ideje i vrijednosti koje su mu važne. Dijeljenjem toga, prepoznavanje i poštivanje različitih ideja, osjećanja i vrijednosti pomaže publici da uči jedni od drugih.
Pogledajte izvan lokalnog konteksta. Tokom diskusija, učesnici trebaju ispitivati, debatirati i analizirati pitanja pokrenuta u filmu. Da bi se to produbilo, publika se ohrabruje da poveže film i njegova pitanja sa svojim životima i bolje razumije zajedničko znanje koje posjeduju.
Djelujte. Publika razmatra radnje koje može poduzeti kako bi se pozabavila siromaštvom i nejednakošću u svom životu, u svojim zajednicama, u zemlji, ali i na međunarodnom nivou.
Uvodnim pitanjima uvodim djecu u rad:
—Šta za vas znači riječ zid?
—Sa čime povezujete zidove među ljudima?
Mini aktivnost - Na tabli ispisujem dvije vrste zidova: 1. fizički zidovi, 2. nevidljivi zidovi (strah, predrasude, nepoznavanje drugog). Učenici daju još neke primjere.
Puštam film!
A) Analiza filma
-Zašto je u školi postojao zid? -Kako se djeca osjećaju kada se ne mogu družiti? -Kako rat i sukobi mogu ostaviti trag i poslije mnogo godina? -Mislite li da zid stvarno čuva djecu ili im šteti? -Zašto? -Kako nedostatak komunikacije pravi nove nesporazume i strahove?
B) Povezivanje sa tranzicionom pravdom; Učenicima kratko objašnjavam da se tranziciona pravda bavi time kako društva nakon sukoba: -vraćaju povjerenje, -štite prava djece i svih građana, -popravljaju štetu, -uče da žive zajedno.
Vodim razgovor sa učenicima: Šta bi u ovoj školi bio primjer nepravde koju treba popraviti? Da li je pravo na obrazovanje isto za svako dijete? Kako se povjerenje ponovo gradi — razgovorom, druženjem, zajedničkim aktivnostima?
C) Grupni rad — “Sruši zid!”
Učenike dijelim u 3 grupe. Svaka grupa dobija zadatak da napiše 3 prijedloga:
1. Šta možemo učiniti da djeca različitih zajednica više komuniciraju?
2. Kako škola može postati mjesto povjerenja i saradnje?
3. Koju zajedničku aktivnost biste predložili da uključi sve učenike?
Grupe zatim iznose svoje prijedloge pred razred.
Zajedno sa učenicima zaključujemo: Zidovi nisu samo fizički — često su u našim mislima i postupcima. Da bi zajednice poslije sukoba živjele zajedno, potrebna je hrabrost, dijalog i razumijevanje. Škola je mjesto gdje se uči kako se ruše predrasude i gradi mir.
Učenici daju po jednu rečenicu: Šta je meni najvažnija poruka filma? Primjer: Djeca nisu rođena da mrze. Oni gledaju očima, ali uče srcem. Ako im pokažemo ljubav, ono će širiti ljubav, a ako im pokažemo predrasude, oni će njih usvojiti. Izbor je naš!
DOMAĆI ZADATAK: Napisati kratak esej (5–7 rečenica): Kako bih ja pomogao/pomogla da u mojoj školi nema zidova među učenicima?
DODATNA AKTIVNOST: Ilustruacija: Škola bez zidova.
Ciljevi održivog razvoja (SDG), poznati i kao Globalni ciljevi, usvojeni su od svih država članica Ujedinjenih naroda 2015. godine kao univerzalni poziv na akciju kako bi se okončalo siromaštvo, zaštitila planeta i osiguralo da svi ljudi uživaju mir i prosperitet do 2030. godine.
17 SDG ciljeva su međusobno povezani – što znači da priznaju da djelovanje u jednoj oblasti utiče na rezultate u drugima, te da razvoj mora uravnotežiti društvenu, ekonomsku i ekološku održivost. Kroz obećanje da niko neće biti ostavljen po strani, zemlje su se obavezale da što prije osiguraju brzi napredak za one najugroženije. Zato su SDG ciljevi kreirani da dovedu svijet do nekoliko životno važnih „nula“, uključujući nula siromaštva, gladi, AIDS-a i diskriminacije žena i djevojčica.
Svi su potrebni kako bi se ovi ambiciozni ciljevi postigli. Kreativnost, znanje, tehnologija i finansijski resursi iz cijelog društva potrebni su da bi se ostvarili SDG ciljevi u svakom kontekstu.
DokuFest, kroz edukativni program u okviru departmana DokuLab, posvećen je senzibiliziranju mladih kako bi naučili više o Ciljevima održivog razvoja, prvenstveno putem filmskih projekcija u školama i obuke nastavnika za korištenje filma i audiovizuelnih materijala u nastavnom procesu.
Ovaj vodič je proizveden s tim ciljem i usklađen je s kurikularnim okvirom preduniverzitetskog obrazovanja.